Sueski kanal je umjetno prokopan kanal dugačak 193,3 kilometra između Sredozemnog i Crvenog mora, koji razdvaja afrički od azijskog kontinenta te je najbliža pomorska veza između zapadne i istočne Zemljine hemisfere. Golema strateška važnost Sueskog kanala za Zapad postaje još jasnija u svjetlu činjenice da je najvažniji tankerski plovni put za opskrbu Europe bliskoistočnom naftom. Kanal je dobio ime po egipatskom gradu Suezu.
Gradnju kanala izvelo je francusko trgovačko društvo Compagnie Universelle du Canal de Suez pod upravom Ferdinanda Lessepsa.
Sueski kanal pušten je u saobraćaj 16. decembra 1869. godine.
Gradnjom kanala regija je bitno izmijenjena i postala je jedno od najvažnijih privrednih područja Egipta. Na sjevernome ulazu je grad Port Said, a najveći je Ismaillia, saobraćajno čvorište prema Kairu. Na južnom ulazu u kanal je grad Suez.
Suecki kanal ima veliki značaj za svjetsku trgovinu jer omogućava brodovima skraćivanje puta između Europe i Azije. Prije izgradnje kanala, brodovi su morali ploviti oko južnog ruba Afrike, što je bilo znatno duže i opasnije putovanje.
Kanal je bio pod britanskim vojnim upravljanjem od 1882. godine pa sve do 1956. godine, kada je nacionaliziran od strane egipatskog predsjednika Gamala Abdel Nassera. Danas je pod kontrolom egipatskih vlasti.
Originalni kanal izgrađen u 19. stoljeću nije bio dovoljno širok za velike superbrodove. Stoga je Egipt izgradio novi kanal, paralelan s originalnim, koji je otvoren 2015. godine kako bi omogućio lakši prolaz većim brodovima.
Kanal je važan izvor prihoda za Egipat, budući da se značajan dio svjetskog brodskog saobraćaja odvija kroz njega. Naknade za prolazak brodova čine značajan dio državnog proračuna.
Intenzivan saobraćaj kroz kanal ima i ekološke posljedice. Povećana brojnost brodova može utjecati na morski ekosustav, a izlivanje nafte i drugih zagađivača također su problemi koji se moraju rješavati.
Suecki kanal ostaje ključni geografski element svjetske trgovine i važan simbol inženjerskog dostignuća.
