07/22/2024
Geo škola Putovanja

Južna Evropa: Prirodne odlike Hrvatske

Geografski položaj
Republika Hrvatska je smještena na krajnjem zapadu Balkanskog poluotoka. Njen geografski položaj je čini ne samo zemljom Sredozemlja, jer na zapadu i jugozapadu
izlazi na Jadransko more, nego je to i srednjoevropska zemlja.
Naime, Hrvatska na sjeveru duboko zalazi u Panonsku niziju te preko Drave i Dunava ostvaruje prirodnu vezu sa srednjoevropskim državama.
Takav geografski položaj je značajno utjecao ne samo na formiranje raznolikih prirodnogeografskih regija nego se to značajno odrazilo i na formiranje različitih kulturoloških osobenosti između sjevernih i južnih dijelova države.
Rupublika Hrvatska graniči sa Slovenijom, Mađarskom, Srbijom, Crnom Gorom, Italijom i Bosnom i Hercegovinom, sa kojom ima najdužu granicu. Glavni grad je Zagreb na rijeci Savi.
Prirodnogeografske odlike
Preko 50% teritorija Hrvatske je ispod 200 m nadmorske visine, što govori da je to nizijska država. Jugozapadni dijelovi Panonske zavale čine na sjeveru Panonsku
Hrvatsku. Brežuljasta područja Međimurja i Zagorja na sjeverozapadu, Moslavačka gora i Bilogora, te na istoku niske uzvisine Krndije, Dilja, Papuka i Psunja dijele
Panonsku zavalu na manja nizijska područja. Na istoku su to Baranja, zapadni dio Srijema i Slavonija. Na sjeveru, uz rijeku Dravu je Podravina, dok je uz granicu sa Bosnom i Hercegovinom nizija Posavina.

Mediteranska Hrvatska obuhvata priobalni pojas uz Jadransko more kao i veliki broj otoka. Za razliku od italijanske obale, hrvatska obala Jadrana je veoma razuđena. Otočje se može podijeliti na nekoliko skupina. Na sjeveru su Kvarnerski otoci među kojima treba izdvojiti otoke Krk i Cres, u središnjem primorju su otoci Brač, Hvar, Korčula i Vis. Na jugu je otok Mljet koji je većim dijelom proglašen nacionalnim parkom. Najveći poluotoci su Istra na sjeverozapadu i na jugoistoku poluotok Pelješac.
Uski priobalni pojas čine Kotari, Zagora i planinski masiv Biokova.

Dinarska Hrvatska je planinski dio Hrvatske. Ona razdvaja kontinentalnu (Panonsku) od primorske (Mediteranske) Hrvatske. Ona obuhvata Gorski kotar, Veliku i Malu Kapelu, Ličko i Krbavsko polje i najveću planinu Hrvatske, Velebit. Na planini Dinari nalazi se najviši vrh Hrvatske, Dinara, visok 1831 m.
Sjeverni prostori su pod snažnim kontinentalnim utjecajima, zbog čega u Panonskoj Hrvatskoj dominira umjerenokontinentalna klima. Ljeta su topla, a zime umjereno hladne.

Zahvaljujući velikim količinama padavina, koje se izluče nad ovim prostorima tokom godine, kao i drugim prirodnogeografskim odlikama, sjever Hrvatske je veoma pogodan za razvoj poljoprivrede.
Hrvatsko primorje ima sredozemnu klimu, koja se zbog visokih planina koje se pružaju uz samo priobalje, ne osjeća dublje u kontinentu. Planinska područja, prije svega Gorskog kotara, su tokom zime često prekrivena snježnim pokrivačem, bez obzira na blizinu Jadrana.
Sjeverom Hrvatske teku rijeke Mura, Sava i Drava koje se na sjeveroistoku ulijevaju u Dunav. Ovi tokovi su od velikog privrednog značaja za Hrvatsku.
Većim dijelom svog toka Sava i Drava imaju razvijen riječni saobraćaj.
Rijeke Dinarske Hrvatske su, zahvaljujući krečnjačkom reljefu kroz koji uglavnom teku, izgradile živopisne kanjone.
Rijeke Cetina i Krka pripadaju slivu Jadranskog mora. U Jadransko more se ulijeva i rijeka Neretva koja veći dio svoga toka ima na teritoriju Bosne i Hercegovine.
Preko stoljetnih šuma hrasta lužnjaka koji prekriva panonske brežuljke, pašnjačkih oblasti Velebita, četinarskih šuma Gorskog kotara vegetacija na Hrvatskom primorju je
veoma ugrožena i oskudna.

Česti požari zadnjih decenija značajno su uništili vegetaciju sredozemnih šuma i makija. Naročito su stradali poluotok Pelješac i područja oko Dubrovnika na jugoistoku.
Širom Hrvatskog primorja vode se kampanje kojima se stanovništvo upoznaje sa mjerama i načinima zaštite sredozemnih šuma, naročito ljeti kad ovdje vladaju
visoke temperature, a padavine se iznimno rijetko javljaju.

Prirodne odlike teritorija Republike Hrvatske kao i bogata kulturna baština omogućavaju razvoj različitih oblika turizma. Jadranska obala Hrvatske je jedna od najljepših i najočuvanijih na Sredozemlju. Najpoznatiji turistički centri na Jadranu su: Opatija, Brioni, Kornatski otoci, Bol na Braču i otok Mljet.

Veliki je broj gradova sa bogatom kulturno-historijskom baštinom: Trogit, Split, Hvar, Korčula i Dubrovnik. Gorski kotar, Zagorje i Međimurje mnogo ulažu u razvoj seoskog i eko-turizma dok sjeverni dijelovi Hrvatske uspješno razvijaju banjski turizam (toplice Sveti Martin). Zahvaljujući očuvanim prirodnim znamenitostima Republika Hrvatska ima nekoliko nacionalnih parkova (Plitvička jezera, Kornatski otoci, Brioni, otok Mljet, Kopački rit…) koji privlače značajan broj kako domaćih tako i stranih turista.
Gradovi Hrvatske su: Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Sisak, Vinkovci, Makarska, Zadar, Varaždin, Bjelovar i dr.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

X