04/18/2024
Okoliš Priroda

Zagonetna dubina: Otkrivanje tajni Marijanske brazde”

Marijanska brazda je fascinantni geografski prostor koji se nalazi u zapadnom dijelu Tihog okeana. Evo nekoliko uzbudljivih detalja o njoj:

Lokacija: Marijanska brazda proteže se između Filipina na zapadu i Otočja Marijanskih otoka na istoku, i to na dubini koja doseže preko 12 kilometara. To je jedna od najdubljih točaka na Zemlji.

Dubina: Najdublji dio brazde, poznat kao Marijanski jarak ili Trench, dostiže dubinu od nevjerojatnih 12 111 metara ispod razine mora. To je dublje od najviše planine na Zemlji, Mount Everesta.

Nastanak: Marijanska brazda nastala je kao posljedica sudara dvaju ogromnih tektonskih ploča, specifično Pacifičke ploče i Filipinske ploče. Taj sudar uzrokuje potiskivanje jedne ploče ispod druge u procesu poznatom kao subdukcija. Kroz milione godina, ova konstantna aktivnost rezultirala je stvaranjem duboke brazde.

Bioraznolikost: Unatoč ogromnim pritiscima i mraku dubina, Marijanska brazda dom je brojnim čudesnim oblicima života. U njoj su otkrivene brojne čudnovate morske vrste koje su prilagođene extremnim uvjetima.

Istraživanje: Marijanska brazda privlači naučnike, istraživače i oceanografe iz cijelog svijeta. Njezina iznimna dubina i tajanstvena priroda pružaju neprocjenjive informacije o geološkim procesima na Zemlji i evoluciji života u oceanima.

Ovaj nevjerojatni geografski prostor smješten duboko u Tihom oceanu nudi uvid u složenost i dinamiku Zemljinog reljefa, a istraživanje Marijanske brazde doprinosi razumijevanju naše planete na dublje razine.

Zanimljiv je podatak da je Marijanska brazda 23% dublja nego što je Mount Everest visok.

Marijanska brazda mjerena je u nekoliko navrata, a samo je četiri puta zaranjano na samo dno. Prvi zaron je bio 1960. godine batiskafom Trieste 23. siječnja. Prvi su je dosegli Švicarac Jacques Piccard i Amerikanac Don Walsh. Uslijedile su podmornice na daljinsko upravljanje, japanski Kaiko 1996. i američki Nereus 2009. godine. Novi zaron bio je onaj Jamesa Camerona 26. ožujka 2012. podmornicom Deepsea Challenger.

Brazde nastaju na granicama dviju tektonskih ploča, a Marijanska je nastala na mjestu gdje Pacifička ploča podvlači ispod Filipinske ploče. Njena najdublja točka se nalazi u zapadnom dijelu Tihog oceana prema jugu i istoku otoka Mariana.

Pri dnu Marijanske brazde pritisak je više od hiljadu puta veći od standardnog atmosferskog pritiska na razini mora. Međutim, da se živa bića mogu prilagoditi i takvom pritisku, dokazali su japanski naučnici koji su na 11 kilometara dubine otkrili mikroskopske organizme.

Svjetlost putuje oko 1000 metara u ocean, tako da više od 90% Marijanske brazde postoji u potpunom mraku. Ova odsutnost svjetlosti stvara životinje izgleda koje se ne čine kao da dolaze iz ovoga svijeta. Detaljnim izučavanjem Marijanske brazde, istraživači su zaključili kako su geologija i bilogija tog prostora fascinantne.

Osim koralja i riba, pronašli su i nove, neistražene vrste. Sonde su, između ostalog, uspjele snimiti nove vrste meduza, bijelo-prozirnu hobotnicu te morsku spužvu veličine manjeg kombija. Ova morska spužva iz Marijanske brazde dugačka je više od 3,3 metra, široka oko dva i visoka oko metar i pol.

Analiza tih organizama je pokazala da potječu od organizama iz prekambrijskog doba, koji su stariji od 500 do 600 milijuna godina, a iz kojih su se razvili složeniji organizmi.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

X