Klimatske promjene predstavljaju dugotrajne i sistemske promjene u klimi na globalnom, regionalnom i lokalnom nivou. Ove promjene obuhvaćaju različite aspekte klime, uključujući temperaturu, padavine, vjetar, nivo mora i druge meteorološke i geofizičke varijable. Evo ključnih aspekata klimatskih promjena:
Povećanje globalne temperature: Jedan od najizraženijih aspekata klimatskih promjena je porast globalne temperature. Naučni konsenzus sugeriše da su aktivnosti ljudi, poput sagorijevanja fosilnih goriva i deforestacije, uzrok povećane koncentracije stakleničkih gasova u atmosferi, što dovodi do globalnog zagrijavanja.
Ekstremni vremenski događaji: Klimatske promjene povezane su s povećanim brojem ekstremnih vremenskih događaja kao što su oluje, poplave, suše, toplinski valovi i uragani. Ovi događaji mogu uzrokovati štetu infrastrukturi, prirodi i ljudskim zajednicama.
Povećanje nivoa mora: Povećanje globalne temperature dovodi do topljenja leda na Arktiku i Antarktiku, što uzrokuje podizanje nivoa mora. Ovo može imati ozbiljne posljedice za obalne zajednice ( i gradove), koje su podložnije poplavama.
Oceanografske promjene: Klimatske promjene utječu na oceane, uključujući promjene u temperaturi, kiselosti i cirkulaciji. Ovo može utjecati na oceanski ekosistem, uključujući riblje populacije.
Promjene u ekosustavima: Topljenje leda i povećanje temperature utječu na raznolikost i raspodjelu biljnog i životinjskog svijeta. Mnoge vrste mogu biti ugrožene, a neki ekosistemi mogu biti narušeni.
Socioekonomske posljedice: Klimatske promjene mogu imati ozbiljne socioekonomske posljedice. Gubitak usjeva, povećane cijene hrane, migracije i sukobi oko resursa samo su neki od problema s kojima se društva suočavaju.
Međunarodni sporovi: Klimatske promjene mogu izazvati međunarodne sporove, uključujući trgovinske nesuglasice, sukobe oko resursa i izbjegličke krize.
Borba protiv klimatskih promjena zahtijeva globalne napore kako bi se smanjila emisija stakleničkih plinova, povećala energetska učinkovitost, potaknula upotreba obnovljivih izvora energije i promicale održive prakse u poljoprivredi i šumarstvu. Međunarodni sporazumi poput Pariškog sporazuma igraju ključnu ulogu u globalnim naporima za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu njihovim posljedicama.
