12/08/2023
Okoliš Priroda

Očuvanje prisutnosti jegulja u rijekama Jadranskog sliva

Migracije jegulja iz Sredozemlja su fascinantan prirodni fenomen koji se događa svake godine i privlači pažnju biologa i znanstvenika. Migracija jegulja je proces tokom kojeg ove ribe putuju velike udaljenosti kako bi se razmnožavale i polaganje jaja u vod. Evo kako izgleda tipična migracija jegulja iz Sredozemlja:

Početak migracije: Migracija jegulja obično počinje krajem zime ili početkom proljeća, kada se voda u Sredozemlju zagrijava. Jegulje provode veći dio svog života u slatkim vodama, kao što su rijeke i jezera, gdje rastu i razvijaju se.

Prijelaz u more: Kako voda postaje toplija, jegulje počinju putovati prema moru. To je prvi dio njihove migracije. Tokom ovog procesa, jegulje postaju tamnije boje i dobivaju naziv “srebrne jegulje”.

Putovanje prema Sargaskom moru: Glavni cilj migracije jegulja iz Sredozemlja je doseći Sargasko more, koje se nalazi u Atlantskom oceanu. To je posebno područje koje ima važnu ulogu u njihovom životnom ciklusu. Jegulje putuju hiljadama kilometara prema zapadu, prelazeći Atlantski ocean.

Razmnožavanje u Sargaskom moru: Kada stignu u Sargasko more, jegulje se pare i polažu jaja. Nakon što jaja izlegnu, mlade jegulje (znane kao leptocefali) kreću se prema površini vode i postaju dio planktonskog ekosistema.

Povratak u Sredozemlje: Nakon nekoliko mjeseci u planktonskoj fazi, mlade jegulje kreću na povratni put prema Sredozemlju. Ovaj dio migracije također uključuje velike udaljenosti i može potrajati godinama.

Nastanak u slatkim vodama: Kada se mlade jegulje vrate u slatke vode Sredozemlja, počinju se transformirati iz staklastih jegulja u srebrne jegulje. Nakon toga, počinju svoj životni ciklus u slatkim vodama, gdje će rasti i pripremiti se za sljedeću migraciju.

Migracija jegulja iz Sredozemlja je ključni element njihovog životnog ciklusa, ali također predstavlja izazove.

Europska jegulja (Anguilla anguilla) naseljava različita slatkovodna staništa, uključujući rijeke unutar Jadranskog sliva. Jegulje su nekad bile prisutne u mnogim rijekama u Jadranskom slivu, ali njihov broj je s vremenom opao zbog različitih faktora, uključujući gubitak staništa, prekomjerni ribolov i barijere na rijekama. Neke od rijeka u Jadranskom slivu gdje su nekad bile prisutne jegulje uključuju:

Rijeka Neretva: Neretva je jedna od rijeka koja je nekada bila važno stanište za jegulje u Jadranskom slivu. Međutim, njihova prisutnost ovdje znatno je smanjena.

Rijeka Po: Rijeka Po u Italiji je također bila stanište za jegulje, iako se njihova brojnost znatno smanjila tokom godina.

Rijeka Soča: Soča je rijeka koja teče kroz Sloveniju i Italiju i nekada je bila domaćin jeguljama, ali njihova brojnost se također smanjila.

Važno je napomenuti da su jegulje izložene ozbiljnim prijetnjama, a njihova populacija se smanjuje. Kako bi se očuvala ova vrsta, razne mjere zaštite su poduzete, uključujući ograničenja ribolova, uklanjanje barijera na rijekama kako bi se omogućila migracija, i različite studije o migracijama jegulja i njihovim staništima. S obzirom na smanjenje brojnosti jegulja, važno je nastaviti pratiti i štititi ove ribe kako bi se očuvala njihova prisutnost u rijekama Jadranskog sliva i drugdje.

    Komentariši

    Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

    X