Mesopotamija je regija koja se nalazi između rijeka Eufrat i Tigris, i smatra se jednim od najvažnijih historijskih i kulturnih središta u historiji čovječanstva. U Mesopotamiji se razvilo pet drevnih bliskoistočnih carstava, i to:
1. Sumer (c. 3500. – 1900. pr. Kr.)
Sumer se smatra jednom od najranijih civilizacija na svijetu. Nalazio se u donjem toku rijeka Eufrat i Tigris u južnom dijelu Mesopotamije. Sumerci su ostavili neprocjenjiv doprinos ljudskom razvoju. Razvili su prvo pisano pismo, koje se zvalo klinopis, kako bi zabilježili svoju povijest, trgovinu i vjerske tekstove.
U Sumeru su također razvili matematičke koncepte, uključujući sustav brojeva temeljenih na 60 (što je osnova za naš trenutni sustav mjerenja vremena i uglova). Sumerci su bili posvećeni astronomiji, a njihovo razumijevanje neba i kalendara omogućilo im je precizno praćenje vremena i godišnjih doba.
Sumeri su imali bogat mitološki panteon s mnogim bogovima i boginjama. Njihova vjera bila je središnji dio njihove kulture, a mnogi aspekti njihovog života bili su usko povezani s vjerskim obredima i uvjerenjima. Ziggurati su bili monumentalni hramovi posvećeni njihovim bogovima.
Sumeri su razvili sustav gradova-država, u kojima su svaki grad imao vlastitu neovisnu vlast kojim je vladao kralj. Gradovi poput Ur, Uruk, Lagash i Nippur bili su važni centri političke i kulturne moći.
2. Babilon (c. 1894. – 539. pr. Kr.)
Babilon je naslijedio kulturno nasljeđe Sumeraca. Ovo carstvo stvorilo je poznati Hammurabijev zakonik, koji je sadržavao preko 280 zakona i kazni. To je bio prvi put da su zakoni bili napisani i postavljeni na vidljivim mjestima kako bi svi građani znali što je zakon. Babilonci su također bili poznati po svojoj vještini u matematici i astronomiji. Razvili su kalendarski sustav i koristili ga za predviđanje pomračenja i kretanje planeta.
Viseći vrtovi Babilona, poznati i kao “Semiramidini vrtovi,” nisu djelo kraljice Semiramide kako se često pretpostavljalo u historiji, već se smatra da ih je izgradio babilonski kralj Nabukodonosor II oko 600. pr. Kr. Semiramida je, unatoč svojoj legendarnoj slavi, stvarna ili mitološka, najvjerojatno živjela nekoliko stoljeća prije Nabukodonosora II.
Viseći vrtovi Babilona bili su izvanredan inženjerski pothvat i jedan od najčuvenijih spomenika drevnog svijeta. Ovi vrtovi bili su dizajnirani kako bi impresionirali i očarali kraljičinu domovinu Media (drevna regija smještena izvan Babilona). Pretpostavlja se da su viseći vrtovi izgrađeni kako bi pružili kraljici utjehu i podsjetnik na njenu rodnu zemlju, koja je bila zelenija i bogatija vegetacijom od ravnih i suhih ravni Babilona.
Viseći vrtovi su bili kompleksni i uključivali su terase različitih biljnih vrsta, vodene puteve i vodopade koji su stvarali impresivnu vizualnu scenu. No, ovo čudo arhitekture i inženjeringa danas više ne postoji u svom prvobitnom obliku, a njegova tačna lokacija i izgled još uvijek su predmet istraživanja i debate među historičarima.
3. Asirija (c. 2500. – 609. pr. Kr.)
Asirija je poznata po svojoj vojnoj moći i osvajačkim pohodima. Stvorila je impozantno carstvo koje se protezalo od Bliskog istoka do Anatolije. Asirci su bili vojni stručnjaci i koristili su napredne taktike i oružje u svojim osvajačkim kampanjama. Također su razvili kompleksan sustav pismenosti za administraciju svog carstva.
4. Novobabilonsko carstvo (c. 626. – 539. pr. Kr.)
Novobabilonsko carstvo je naslijedilo Babilon i obnovilo babilonsku kulturu i arhitekturu. Nabukodonosor II je bio jedan od najpoznatijih vladara ovog carstva i odgovoran je za izgradnju čuvenih visećih vrtova Babilona, koje su smatrane jednim od Sedam svjetskih čuda antičkog svijeta.
Viseći vrtovi Babilona, poznati i kao “Semiramidini vrtovi,” nisu djelo kraljice Semiramide kako se često pretpostavljalo u historiji, već se smatra da ih je izgradio babilonski kralj Nabukodonosor II oko 600. pr. Kr. Semiramida je, unatoč svojoj legendarnoj slavi, stvarna ili mitološka, najvjerojatno živjela nekoliko stoljeća prije Nabukodonosora II.
Viseći vrtovi Babilona bili su izvanredan inženjerski pothvat i jedan od najčuvenijih spomenika drevnog svijeta. Ovi vrtovi bili su dizajnirani kako bi impresionirali i očarali kraljičinu domovinu Media (drevna regija smještena izvan Babilona). Pretpostavlja se da su viseći vrtovi izgrađeni kako bi pružili kraljici utjehu i podsjetnik na njenu rodnu zemlju, koja je bila zelenija i bogatija vegetacijom od ravnih i suhih ravni Babilona.
Viseći vrtovi su bili kompleksni i uključivali su terase različitih biljnih vrsta, vodene puteve i vodopade koji su stvarali impresivnu vizualnu scenu. No, ovo čudo arhitekture i inženjeringa danas više ne postoji u svom prvobitnom obliku, a njegova tačna lokacija i izgled još uvijek su predmet istraživanja i debate među historičarima.
5. Asirsko-babilonsko carstvo (c. 609. – 539. pr. Kr.)
Ovo carstvo formirano je nakon pada Novobabilonskog carstva i Asirije. Integriralo je elemente asirske i babilonske kulture, preuzimajući najbolje iz oba carstva.
Svih pet drevnih bliskoistočnih carstava dijelilo je nekoliko zajedničkih značajki. Prvo, lokacija Mesopotamije između Eufrata i Tigra omogućila je razvoj sustava poljoprivrede i trgovine, što je pridonijelo njihovom ekonomskom usponu. Drugo, razvili su pismenost i pravni sustav, što je ostavilo trajan utjecaj na razvoj ljudske civilizacije. Treće, njihove vještine u matematici i astronomiji osigurale su temelj za budući znanstveni napredak.
Zašto su ova pet drevnih bliskoistočnih carstava važna:
Pismenost i zakonodavstvo: U Sumeru su razvili pismo kako bi zabilježili svoju povijest, trgovinu i vjerske tekstove. Hammurabijev zakonik iz Babilona je jedan od najranijih pisanih zakonika u povijesti.
Matematika i znanost: Mesopotamci su doprinijeli razvoju matematike, posebno sustava brojeva temeljenih na 60, i bili su vješti astronomi. Razvili su kalendarski sustav.
Arhitektura: Gradili su impozantne hramove, palače i ziggurate. Njihovi arhitektonski principi utjecali su na kasnije kulture i civilizacije.
Trgovina: Lokacija Mesopotamije između dva velika rijeke omogućila je trgovinu između različitih regija. Trgovina je bila ključna za ekonomski razvoj ovih carstava.
Kultura i religija: Razvili su bogate religijske mitove, vjerovanja i obrede koji su ostavili dubok utjecaj na kasnije religije i kulture, uključujući židovstvo, kršćanstvo i islam.
Ove drevne civilizacije ostavile su neizbrisiv trag u historiji i kulturi čovječanstva, i njihov utjecaj se može vidjeti u mnogim aspektima savremenog društva.
Njihovi doprinosi čine ih važnim faktorima u razumijevanju historijii čovječanstva.
