naslov geovizija vijesti

Turizam BiH

Bosna i Hercegovina

07/03/2021
#turizam #bih #9razred

Piše: Kulašin Enisa

Turizam
Turistički potencijali

Zahvaljujući prirodnogeografskim odlikama prostora, Bosna i Hercegovina je veoma bogata raznolikim krajolicima koji su vrlo privlačni zbog svoje nesvakidašnje ljepote.
Takva područja su bogata interesantnim prirodnim objektima kao što su: vodopadi, pećine, izvori i jezera. Veoma zanimljiva su i kraška područja sa svojim oblicima reljefa koja su prirodna rijetkost u svijetu. Planinska područja poznata su po vidikovcima sa kojih se pružaju nesvakidašnje panorame bosanskohercegovačkog prostora.
Takvi prostori danas sve više zanimaju kako domaće tako i strane turiste zbog čega su prepoznati kao važan turistički potencijal. Vrlo burna i duga historija i multietničko, multikulturalno, multireligijsko bosanskohercegovačko društvo stvorilo je bogatu kulturnohistorijsku baštinu. Bosna i Hercegovina postaje značajno kulturno središte u Evropi zahvaljujući svojoj kinematografiji, muzici, likovnoj umjetnosti. Turiste zanimaju mjesta gdje će vidjeti, upoznati i osjetiti cjelokupno bogatstvo bosanskohercegovačkog društva.
Ovo je prostor pogodan za razvoj različitih vidova turizma, što može zahvaliti brojnim prirodnogeografskim i društvenogeografskim faktorima koji su stvorili veliku raznolikost krajolika na jednom malom prostoru.

Stanje u turizmu
Bosna i Hercegovina nema tradiciju razvoja turizma kao pojedine zemlje u regionu i uprkos brojnim potencijalima nije razvijen u dovoljnoj mjeri nijedan od vidova turizma. U poratnom periodu, usljed loše političke situacije, broj turističkih posjeta je značajno
smanjen. Bosnu i Hercegovinu je 2015. godine, prema raspoloživim podacima, posjetilo
oko 1 290 000 turista, što je mali broj, naročito u usporedbi sa zemljama u regionu.
Vidovi turizma
Zahvaljujući planinskom reljefu, središnji dijelovi države su veoma pogodni za razvoj različitih
vidova planinskog turizma.
U Sarajevu su se 1984. godine održale XIV zimske olimpijske igre, koje su uspješno realizirane. Uprkos izgrađenoj infrastrukturi, saobraćaju, hotelima te privlačnim pejzažima nije došlo do jačeg razvoja ovog vida turizma. Uzroci su brojni, ali najznačajniji je kratko zadržavanje snježnog
pokrivača na skijalištima, jer se nalaze na neodgovarajuće niskim nadmorskim visinama.
Zadnjih godina pokušava se pravljenjem vještačkog snijega popraviti situacija, što je vrlo upitno, jer turisti žele skijati u snježnom ambijentu koji može osigurati jedino dovoljno snježna klima. Zbog toga ski-turizam u Bosni i Hercegovini nije dovoljno ekonomski opravdan, jer zahtijeva velika materijalna ulaganja, a vrlo je kratko vrijeme za njegovo upražnjavanje.

Najznačajniji ski-centri u Bosni i Hercegovini se nalaze na olimpijskim planinama oko Sarajeva. To su Jahorina, Bjelašnica i Igman. Zadnjih decenija otvorili su se i ski-centri na Vlašiću, Blidinju i Kupresu, ali i njihovi vremenski kapaciteti su vrlo kratki.
Planine su vrlo pogodne za razvoj drugih vidova planinskog turizma koji u svijetu postaju turističke top destinacije. Domaći i strani turisti obilaze bosanskohercegovačke planine, naročito mladi ljudi koji žele aktivan boravak u prirodi. Planinarenje, biciklizam, paraglajding, rafting su samo neki vidovi turizma koji se mogu vrlo uspješno razvijati, a ne traže velika materijalna ulaganja. Ovo su vidovi turizma koji ne zahtijevaju razvijenu infrastrukturu kao ski-turizam, što je sa materijalnog i ekološkog aspekta vrlo pozitivno.
Zahvaljujući velikom bogatstvu termomineralnim vodama, Bosna i Hercegovina ima veoma povoljne prirodne uvjete za razvoj banjskog turizma. Nažalost, ti potencijali nisu iskorišteni kao u državama u susjedstvu ili u državama Srednje Evrope.

"
Bosanskohercegovački banjski turizam dosad je uglavnom bio lječilišnog karaktera, a najbrojniji turisti bili su stari ljudu. Takav trend razvoja ovog tipa turizma je davno napušten i savremena banjska lječilišta se okreću razvoju wellnes i spa turizma. To je oblik ugođajnog turizma koji privlači mlade ljude radi brzog odmora, oslobađanja od svakodnevnog stresa i upražnjavanja različitih oblika rekreacije. Neki bosanskohercegovački banjski centri zadnjih godina su prepoznali svoju šansu i uložili materijalna sredstva u gradnju privlačnog ambijenta, osposobljavanje stručnog kadra, ali i edukaciju lokalnog stanovništva kako bi privukli turiste. Najveće pomake u tom pravcu napravile su, zajedno sa gradskom upravom, banje “Reumal” u Fojnici, “Terme” na Ilidži i “Banja Vrućica” u Tesliću. Razvojem banjskog turizama postižu se brojni pozitivni efekti. Podstiču se i druge djelatnosti, što osigurava održivi razvoj cijelog područja. Uprkos veoma malom izlazu na more, u području grada Neuma izgrađen je vrlo moderan kompleks hotela i drugih smještajnih kapaciteta koji uz veoma bogatu i raznovrsnu ponudu privlače veliki broj domaćih i stranih turista, naročito tokom ljetne sezone. Morski turizam u Bosni i Hercegovini je održiv tokom cijele godine. Naime, tokom zime ovdje se održavaju brojni seminari i kongresi zahvaljujući kojima su hotelski kapaciteti stalno popunjeni. Jedan od vidova turizma koji ima najdužu tradiciju je kulturno-historijski turizam. Brojne kulturne znamenitosti, izgrađene u različitim historijskim razdobljima, stvorili su specifičan, vrlo privlačan i jedinstven bosanskohercegovački kulturni ambijent. Pod zaštitom UNESCO-a su Stari most u Mostaru i Most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu. Vrlo privlačna kulturna graditeljska baština su i Baščaršija u Sarajevu, banjalučki Kastel, stolački Stari grad Begovina, srednjovjekovni grad u Jajcu. U mnogim gradovima kao što su: Sarajevo, Mostar, Travnik, Počitelj i Jajce razvijen je gradski turizam. Ovi gradovi privlače svojom jedinstvenom gradskom arhitekturom nastalom pod utjecajem orijentalne i srednjoevropske arhitekture. Sve više se popularizira i seoski ekoturizam. Ugodno prirodno okruženje, zdrava i ukusna tradicionalna hrana, te interesantni tradicionalni običaji postaju sve više zanimljivi. Širom države otvaraju se eko-sela koja propagiraju zdrav način života i zdravu prehranu. Ovaj vid turizma također pomaže razvoju drugih privrednih djelatnosti u lokalnoj zajednici, prije svih poljoprivrede. Vjerski turizam u Bosni i Hercegovini vezan je za mjesta koja su značajna za mnoge vjernike. Najpoznatije svetište katolika nalazi se u Međugorju kod Čitluka. U Međugorje dolaze hodočasnici iz cijelog svijeta. Poznato svetište katolika u Bosni i Hercegovini je i u Podmilačju kod Jajca. Najstarije i najveće dovište muslimana u Bosni i Hercegovini je Ajvatovica kod Prusca, dok su manastir u Žitomislićima i Tvrdoš kod Trebinja najpoznatija svetišta vjernika pravoslavne crkve. Zadnjih godina sve uspješnije se razvija kulturni turizam. Održavaju se brojne kulturne manifestacije koje okupljaju poznate ljude iz svijeta filma, muzike, književnosti, što dodatno privlači brojne turiste.
"

U Sarajevu se zadnjih godina vrlo uspješno održavaju međunarodne manifestacije: Sarajevo film festival (SFF), Sarajevska zima, Međunarodni teatarski festival MESS, Jazz fest, Baščaršijske noći i druge. Da bi došlo do razvoja turizma u Bosni i Hercegovini, neophodna je zaštita njenih prirodnih i kulturno-historijskih potencijala. Vrlo je važan i razvoj ljudskog resursa. Edukacija kako pojedinca tako i lokalne zajednice, bitna je u promidžbi bosansko-hercegovačkih turističkih vrijednosti, jer je to preduvjet da postanemo kao država poželjna turistička destinacija. Neophodna je izgradnja kvalitetne saobraćajne infrastrukture širom države kako bi ova mjesta učinili lako i brzo dostupnim. Također je potrebno formirati savremenu mrežu informacionih turističkih punktova koji će pružati neophodne usluge turistima koji su u Bosni i Hercegovini, ali i onima koji tek planiraju svoj dolazak. Početkom XX stoljeća potrebe turista se mijenjaju, a time i tip destinacije koju oni žele obići kao i vrste potreba koje žele tamo zadovoljiti. Danas turiste privlače nepoznata područja u kojima će oni biti aktivni sudionici, gdje će slobodno imati priliku da upoznaju lokalno stanovništvo, prostor u kojem žive, njihovu kulturu i običaje. U tome se ogleda šansa za razvoj bosanskohercegovačkog turizma. Zahvaljujući utjecaju prirodnogeografskih faktora (geološke građe, reljefa, klime, hidrografije i pedološke strukture), na određenom prostoru formirale su se i specifične društvenogeografske odlike (stanovništva, naselja, privredni razvoj) koje taj prostor zajedno čine jedinstvenom geografskom regijom.