naslov geovizija vijesti

Nigerija

Najmnogoljudnija država Afrike

14/02/2021
#nigerija #geografskiprikaz #8razred

Piše: Kulašin Enisa


Geografski položaj
Savezna Republika Nigerija obuhvata istočne dijelove regije i to je najveća država Zapadne Afrike. Graniči sa Beninom, Nigerom, Čadom i Kamerunom. Svojom južnom granicom izlazi na Gvinejski zaliv, gdje se smjestio najveći afrički grad Lagos, koji broji gotovo 8 miliona stanovnika. Glavni grad Nigerije je Abudža.

Prirodnogeografske odlike
Na jugu države pružaju se duge i pjeskovite obalne ravnice, gdje je rijeka Niger izgradila najveću afričku deltu. Područje delte Nigera obraslo je šumama mangrove koje u unutrašnjosti prelaze u pojas gustih prašuma. Šume su bogate vrijednim tropskim drvećem kao što je mahagonij, tikovina, sandalovina. Najveći dio države smješten je u donjem toku Nigera i njegove pritoke Benue. Prašume tog područja su dijelom degradirane i pretvorene u savanska područja koja su danas gusto naseljena. Na istoku i sjeveru nastavljaju se područja visoravni. Najveće su Obuda i Mambila visoravan, gdje se nadmorska visina penje iznad 2000 m, zahvaljujući čemu ova savanska područja imaju mnogo ugodniju klimu od ekvatorijalnih na jugu koja su veoma vlažna. Godišnja količina padavina u priobalju kreće se i do 4000 mm godišnje. Na krajnjem sjeveru vlada suha stepska klima. Na klimu Nigerije veliki utjecaj imaju jugozapadni pasati koji dolaze sa Atlantika i donose padavine. Sjeveroistočni pasati, harmatani, pušu iz Sahare od decembra do marta i donose velike količine saharske prašine.

Društvenogeografske odlike
Sa svojih 206 miliona stanovnika Nigerija je najmnogoljudnija država Afrike. Visoki prirast stanovništva je posljedica vrlo visokog nataliteta kojeg prati pad smrtnosti, ali ono ni danas nije na zadovoljavajućoj razini. Kao i ostale države u regiji, i Nigerija se bori sa velikim brojem oboljelih od AIDS-a, a novi podaci govore da ih je preko 2,5 miliona. Očekivani životni vijek iznosi samo 50 godina. U Nigeriji žive brojne etničke skupine, više od 250, od kojih su najbrojniji Hausi, Fulani, Jorube, Igbe, Ijavi i dr. Preko 50% stanovništva su muslimani, i oni naseljavaju uglavnom sjeverne dijelove države, dok na jugu dominira kršćansko stanovništvo. Obrazovanje je besplatno i većina mladih pohađa obrazovne ustanove, tako da je danas gotovo 70% stanovništva pismeno. Nigerija obiluje brojnim prirodnim bogatstvom. Ogromna su nalazišta nafte, prije svega u delti Nigera, zatim uglja, kalaja, željezne rude, kositra, olova, cinka, prirodnog gasa.
Veliko je šumsko bogatstvo, značajan hidroenergetski potencijal, pašnjačke površine. Uprkos obilnim i raznovrsnim prirodnim resursima, Uzroci teške ekonomske situacije ležali su u neokolonijalnim odnosima koje su velike sile nametnule Nigeriji. Velike svjetske korporacije potpomognute korumpiranim vladama koristile su prirodne resurse, a stanovništvo je sve više tonulo u siromaštvo.
Zadnjih decenija u Nigeriji su učinjeni vidni pomaci u oživljavanju privrede. Uspostavom nove vlasti započete su ekonomske reforme,
smanjena je korupcija, krenulo se sa osavremenjavanjem poljoprivrede i pokretanjem industrije.
Plantažna proizvodnja još nije prevazišla brojne probleme uzrokovane lošim upravljanjem, ostarjelim stablima i zastarjelom
tehnologijom. Sve to je imalo za posljedicu smanjenje proizvodnje kakaovca, kikirikija, uljane palme, kaučuka, po čemu je Nigerija bila u vrhu svjetske proizvodnje. Svjetska banka je odobrila Nigeriji povoljne kredite kojima je počela obnovu plantažnog uzgoja komercijalnih kultura. Za domaće tržište uzgaja se manioka, kukuruz, proso, riža, sirak, slatki krompir. U stočarskoj proizvodnji prednjači uzgoj goveda, peradi i koza. Danas poljoprivreda upošljava preko 70% stanovništva.

 

"
Najrazvijenije grane industrije su prehrambena, tekstilna, petrohemijska, industrija vještačkih đubriva. Industrija, koja upošljava samo 10% zaposlenih, ne zadovoljava potrebe domaćeg tržišta, zbog čega je Nigerija prisiljena na uvoz robe široke potrošnje. Nigerija ima odlične uvjete za razvoj turizma, naročito u području delte Nigera koja je obrasla šumama mangrove i bogata je živim svijetom. Nažalost, zbog eksploatacije nafte zastarjelom tehnologijom, često se dešavaju ekološke katastrofe koje su vidno ugrozile ovaj neobični ekosustav. Uprkos stalnim apelima domaćeg stanovništva, koje čak i oružano pokušava riješiti ovaj problem, strane korporacije, koje vrše eksploataciju nafte, ne čine ništa kako bi ovu tešku situaciju u delti Nigera riješile.
"